Gotovo svi znaju što je jet lag. To je sindrom nagle promjene vremenske zone, tj. Simptoma koji prate ljude koji prelaze vremenske zone, npr. Kada putuju avionom. A društveni mlaz ? Nisu svi čuli za ovaj koncept, iako su ga sigurno i upoznali.
Fenomen društvenog mlaza opisali su istraživači sa sveučilišta u Münchenu, a Till Roenneberg smatra se njegovim tvorcem. To je pojam koji opisuje način života uobičajen u modernim društvima koji nije u skladu s unutarnjim biološkim ritmom, prisiljen obvezama vezanim za, primjerice, rad. A ipak svi znaju da je u svijetu oko nas isplativije biti rani ustanak od noćne sove.
Potonji, tj. Oni koji vode noćni životni stil, najčešće pate od društvenog mlaza. Njihov dan ne počinje u zoru, jer ne završava ni navečer. Najaktivniji su u popodnevnim satima, navečer i noću. I, rekla je Judith Ovens sa Sveučilišta Harvard, diskriminirani su , posebno oni koji rade od 9 do 17 sati. Njihove službene dužnosti zahtijevaju da budu puni energije i spremni za rad od samog jutra. Zbog činjenice da više vole noćni životni stil, mogu doživjeti neugodne posljedice. Mnogo je teže usredotočiti se, a na poslu mogu postići lošije rezultate od svojih kolega koji nemaju većih problema s ustajanjem ujutro.
Važno je ne samo koliko sati spavamo, već i kada spavamo - kaže Judith Ovens u intervjuu za Sbs.com.au.
Neurolog je objavio svoja zapažanja u medicinskom časopisu "Pediatrics". Kako tvrdi, svaka osoba ima individualni cirkadijanski ritam. Što znači da kada je jedna osoba pospana i zbog toga ide u krevet, npr. U 22:00, druga osoba je aktivna i voljna raditi za to vrijeme. To se ne može smatrati navikom koju je lako promijeniti.
Judith Ovens pregledala je tisuće učenika koji su započeli svoj prvi razred u 7:20 ujutro i ustanovili da su oni koji su izjavili da kasno odlaze u krevet bili u najgorem mentalnom stanju i u najgorem "raspoloženju". Oni su imali najveće probleme sa učenjem i koncentracijom. Isto se odnosi na odrasle osobe koje moraju stići na radno mjesto u isto vrijeme do 9:00 sati. Oni su najviše pogođeni jer se njihov cirkadijanski ritam razlikuje od ritma većine stanovništva.
Prema istraživačima, rješenje je promjena trenutnog poretka, tj. Promjena radnog vremena. Međutim, hoće li početak rada u 10:00 sati raditi dobro u suvremenom svijetu? S obzirom da većina ljudi voli postojeći poredak, čini se da ideja nije u redu.